top of page
Booksa, 26. 12. 2019.
Dinko Kreho preporučuje i Bogove neona.
https://booksa.hr/kolumne/zacitavanje/knjizevni-favoriti-2019
 
 
Adnan Bajrović, E-volucija, 30. 12. 2019.
Lijepo spominjanje Bogova neona u pregledu najbolje regionalne književnosti.
https://www.e-volucija.com/post/književna-2019-godina-kvalitete-ima-ali-stari-problemi-još-uvijek-vode-glavnu-riječ 
 
Antonela Marušić, Novosti, 16. ožujka 2020.
https://www.portalnovosti.com/nenad-stipanic-antifasizam-je-svijetla-tocka-ljudske-vrste
 
 
 
Tina Barbarić, T-portal 09. 12. 2019.
Uvijek sam želio napisati knjigu koju još nitko nije napisao, iako kažu da su sve već napisane.
 
 
Vanja Kulaš, Moderna vremena 02.12. 2019.
Za mene je realnost samo konstrukt našeg uma
 
Gkr.hr -Vanja Kulaš, 08. ožujka 2017. 
http://gkr.hr/Magazin/Razgovori/Nenad-Stipanic-Pisanje-je-za-mene-oblik-aktivizma
 
 
Portal - Najbolje knjige 22.05. 2016. - Nenad Stipanić napisao najbolji hrvatski krimić 
http://www.najboljeknjige.com/content/vijesti_opsirnije.aspx?NewsID=1020
 
Fama news 05. 28. 2016.
http://fama.com.hr/nenad-stipanic-stvarno-je-odlicno-baviti-se-kriminalom/
 
 
Portal Čitaj knjigu, 04.04. 2016
http://citajknjigu.com/3-pitanja-o-citanju-za-nenada-stipanica/
 
Jutarnji list, preneseno iz Slobodne Dalmacije - nastup na Pričiginu.
 
www.jutarnji.hr/-hrvatski-pisci-pricaju--i-zijah-sokolovic-otvorili-10--izdanje-pricigina-omiljeni-festival-zapoceo-pred-punim-amfiteatrom-doma-mladihladih/1551131/
 
Intervju za portal "Fališ"(Festival alternative i ljevice) 11.11. 2015.
 
http://www.falis.com.hr/index.php?tip=clanak&id=374&title=borba-protiv-kriminala-treba-poceti-jos-u-vrticima-i-osnovim-skolama
 
24 Express, 14. 08. 2015.
Kruno Lokotar piše kako smo se upoznali.
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
Izbacivači Majke Božje, HRT, 2015.
http://www.hrt.hr/enz/prekid-programa-zbog-citanja/278027/
 

 

Odlično je baviti se kriminalom, HRT,  2015.
http://www.hrt.hr/enz/prekid-programa-zbog-citanja/283715/
 
Novi list, Kim Cuculić
 13. ožujak 2013. 

www.novilist.hr - Satirični triler o izbacivačima i tragikomediji u Lijepoj našoj

 

tportal.hr, 06.08.2012.

autor: Gordan Duhaček - Narodnjački klubovi zrače sirovom seksualnošću 
 
 
Radio Beograd 2, 03.04. 2013.Emisija: Oko Balkana, razgovarao Saša Čirić.(trajanje 00:21:16)
 
 
 
 
 
 
 
 Novosti, Davor Konjikušić, 10.02.2013.
www.novossti.com/2013/02/nenad-stipanic-imam-tema-za-tri-zivota


 
regionalexpress.hr/site/more/prvih-pet-godina-ljubavi-na-casanova-festu-u-vrsaru
Jutarnji list, 13.02. 2010.
Nenad Polimac
Serija Mamutica 
 

Novi list, 09. 10. 2008
autor: Kim Cuculić


Čekaju nas još Brutalnije godine

Znam da zvuči apokaliptično, ali s porastom socijalnih razlika na one koji zgrću milijarde i one koji se bore za stanarinu i režije, rađaju se tisuće mladih regruta željnih uspjeha pod svaku cijenu – kaže Stipanić čija će knjiga sutra biti predstavljena u Rijeci
Predstavljanje knjige Nenada Stipanića »Odlično je baviti se kriminalom (priče nezaštićenog svjedoka)« sutra u Rijeci (u 19 sati u knjižari Ribook) događa se upravo u vrijeme nove eskalacije nasilja u glavnom gradu Hrvatske, a konačno se i vrh države usudio spomenuti dosad gotovo zabranjenu riječ »mafija«. U ovoj zbirci priča, koja je objavljena u »Algoritmovoj« biblioteci »Mali KaLibar«, Stipanićev nezaštićeni pripovjedač stalno pleše na rubu zakona, bavi se kamatarenjem, reketarenjem i utjerama, krećući se u miljeu koji smatra da je jedina ulaznica za ovozemaljski raj – politika ili gangsteraj, legalizacija ilegalnog, prevođenje podzemlja u elitu.
    Priče nastale u toj sredini kolateralni su proizvod rata, visoke politike i niskih strasti, svega onoga što bismo mogli nazvati cro-teskni realizam. Za prozu Nenada Stipanića, koji je prije objavio i knjigu priča »Sprinteri u labirintu«, kažu da se u njoj susreću Charles Darwin, Quentin Tarantino i Vjenceslav Novak.
  
Brutalna i crnohumorna priča

 

Krenimo od naslova vaše knjige – možemo li ga shvatiti kao dijagnozu stanja hrvatskog društva?
    – Iako moja knjiga govori o devedesetima, kada je u općem privatizacijskom gangsteraju teško bilo razlučiti legalno od ilegalnog, s obzirom na trenutnu situaciju skoro da bi ga se i moglo shvatiti kao dijagnozu stanja u društvu. Ali to stanje nije novo, ono se razvija osamnaest godina i ušlo je u sve pore društva i premda je, u količinskom smislu, kriminala možda i manje nego devedesetih, po brutalnosti ga već sad nadmašuje. A bojim se da će godine koje predstoje biti sve brutalnije koliko god mi kao društvo radili da se to spriječi.
   
    Znam da zvuči apokaliptično, ali s porastom socijalnih razlika na one koji zgrću milijarde i one koji se bore za stanarinu i režije, rađaju se tisuće mladih regruta željnih uspjeha pod svaku cijenu, ali i radikalnog rješavanja situacija koje bi se inače mogle riješiti sasvim bezazleno.
    No, u ovoj je knjizi riječ o devedesetima i odrastanju glavnog lika koji u raspadu svih ljudskih vrijednosti koje rat nemilosrdno mete s područja bivše Jugoslavije traži svoju šansu. On želi raditi nešto normalno, ali ti normalni poslovi čine mu se bizarni i luzerski u odnosu na kriminalne aktivnosti koje donose i poštovanje okoline i novac. Knjiga nije crnjak, ni kukanje nad šansama koje mladi ljudi nisu imali, nego brutalna, crnohumorna, a pomalo i ljubavna priča, češće smiješna nego gadna, knjiga koja bez patetike priča o jednom vremenu i podneblju.
  
Iskustva raznih poslova

 

Da li bi neki potencijalni čitatelj samo na temelju naslova mogao pomisliti da kao pisac promovirate negativne »vrijednosti«, umjesto recimo rada, znanja, poštenja...?
    – Pa vjerojatno bi se to lako moglo dogoditi pri površnom interpretiranju a bez da se pročita knjiga, ali naslov i podnaslov su ustvari satirični i odnose se na glavnog lika u knjizi koji je nezaštićeni svjedok toga vremena, a ne na mene pisca, i oni su kao i gangsterski poslovi, premlaćivanja i slično, u knjizi plod mašte. I ja, naravno, ne promoviram negativne vrijednosti, jer mnoštvo ljudi u čitavom svijetu pati u bijedi pa ne postaju gangsteri, nego pokušavaju naći neki drugi pošteni način preživljavanja. Ni u stvarnosti kriminalom se nije lako baviti, jer uvijek, ma koliko netko bio uspješan, teško da može opušteno uživati u tako stečenom novcu; stalno živi u strahu od policije, zatvora, konkurenata. Ovo je ipak fikcija.
   
    Dosad ste se bavili različitim poslovima i vaša biografija dosta podsjeća na biografije američkih pisaca poput, recimo, Charlesa Bukowskog. Otkud u vama potreba za pisanjem i koliko vam je vaše neuobičajeno životno iskustvo pomoglo u tome?
    – Potreba za umjetnošću postoji oduvijek: kao osmoškolac bio sam lud za slikanjem, u drugom osnovne već sam bio u sekciji sedmih i osmih razreda, a nije bilo knjige koju u školskoj knjižnici nisam pročitao. Već sam u srednjoj pomalo pisao za sebe, ali onda je počeo rat i u besparici, odmah po završetku srednje škole, počeo sam raditi, da spojim kraj s krajem.
    Kako sam se bavio borilačkim vještinama počeo sam s redarskim i zaštitarskim poslovima, koje i ističem u biografiji, jer su mi bili bitni za razumijevanje miljea o kojem pišem u ovoj knjizi. Ali radio sam i kao turistički vodič, fizički radnik, trgovao antikvitetima, pa čak i bio voditelj marketinga u jednoj agenciji. No, nikad nisam prestajao čitati i mislim da iz potrebe za čitanjem izvire i ona prava, a ne samo pomodna, potreba za pisanjem.
    Trudio sam se petnaest godina, uza sve poslove učio, čitao, pisao i prije tri godine objavio prvu knjigu »Sprinteri u labirintu« (Naklada MD, 2005), a već godinama objavljujem i po raznim književnim časopisima te na Hrvatskom radiju. Iskustva raznih poslova i situacija su mi neopisivo pomogla jer mogu autentično i iz prve ruke opisati emocije i strasti koje je inače teško autentično prenijeti. Zato izmišljenim događajima mogu udahnuti život.
    Za ovu su me knjigu pomalo inspirirale i knjige Jerzyja Kosinskog, Flannery O'Connor, ali i smiješno-okrutna slovačka tranzicija Petera Pištaneka.
   
    Podrijetlom ste iz Senja, grada koji je u prošlosti dao književna imena poput Vjenceslava Novaka i Milutina Cihlara Nehajeva. Je li možda i ta činjenica utjecala na vašu sklonost pisanju? Je li Senj odigrao neku bitnu ulogu u vašem životnom formiranju i svjetonazoru?
    – Senj je grad velike povijesti i od najmlađih dana, kad vas kao dijete prošetaju kroz gradski park, ne možete a da ne vidite spomenike Kranjčeviću, Novaku, Nehajevu, Ogrizoviću...Vjerujem da nema osobe u gradu koja nije barem jednom u životu pročitala nešto od njih. Odrastanje s duhovima književnika sigurno da potiče na pisanje.
  
Početak i kraj u Senju


Što se tiče mog životnog formiranja i svjetonazora, oni su se u Senju počeli formirati, ali ja sam već sa 16 godina bio u Rijeci u srednjoj školi, a od tada sam u Zagrebu, pa neko vrijeme i u Njemačkoj, i premda sam se povremeno vraćao živjeti u Senj, mislim da su svi gradovi u kojima sam živio na mene pomalo djelovali. No, Senj mi je uvijek bio nešto posebno, jer to je ponosan i bogat kulturom ali financijski siromašan grad, pa to rađa specifičnostima i ispreplitanjima humora, dostojanstva i liberalnosti s jedne, a brutalnosti i zatvorenosti s druge strane, što je još i Novaka prije sto godina – fasciniralo.
    Koliko su Senj i Kvarner prisutni u vašoj knjizi?
    – U radnji se isprepleću priče i događaji koji počinju u Senju, traju u Rijeci, Zagrebu i Lici, da bi se na kraju sve opet završilo u Senju. Senj i Kvarner su mjesta možda i najvažnijih dijelova radnje gdje glavni lik stasava i doživljava svoju inicijaciju u gangsterski milje.
    S Vladom Bulićem pišete scenarij za televizijsku krimi-seriju »Mamutica«. O čemu je riječ i hoće li serija biti »tvrdokuhana« poput vaše proze?
    – Scenarij smo već napisali i serija se upravo snima, a za mjesec dana počinje emitiranje. Vlado Bulić vrhunski je pisac i scenarist, a serija je zajedničko djelo. Kriminal kojim se mi bavimo je onaj koji je svakodnevno na ulicama naših gradova, što
znači, bit će poprilično »tvrdokuhano«.

Unknown Track - Unknown Artist
00:00 / 00:00
Nenad Stipanić
bottom of page